Hitno – podrška Radio Študentu u Ljubljani

Ljubljanski Radio Študent, najdugovječniji studentski radio u Europi koji djeluje više od 50 godina, odlukom matične Studentske organizacije Univerziteta u Ljubljani (ŠOU) izostavljen je iz godišnjeg proračuna za 2021. godinu. Tom odlukom dovedeno je u pitanje djelovanje i opstanak Radio Študenta.

Matjaž Zorec, odgovorni urednik Radija Študent na konferenciji za novinare održanoj 11. siječnja izjavio je kako su, iako je spomenuta sjednica bila javna, javnost i uredništvo Radio Študenta bili slabo upućeni u to što se događa. Zorec dodaje kako je taj nemili događaj vidno politički obojan.

Krajem prošle godine ŠOU je iz nacrta godišnjeg proračuna u potpunosti izbrisao financiranje RŠ-a i izmijenio pravila koja su ga obvezala da za rad RŠ-a izdvoji najmanje četiri posto svog godišnjeg proračuna. Kao argument za prekid financiranja, Klemen Petek je naveo da Radio Študent “ne izvještava objektivno ” o ŠOU-u, pa čak i “kleveće” organizaciju, te da su se pojedini honorarni zaposlenici RŠ-a kandidirali na oporbenim listama na izborima u ŠOU. “Spreman sam napraviti sve što je u mojoj moći kako bi se Radio Študent i ŠOU razišli”, rekao je Petek na sjednici.

Nadalje, Zorec je na konferenciji za novinare istaknuo kako je Radio Študent još od 2012. stalna meta političke nomenklature koju sada zastupa Klemen Petek, a sad im je pošlo za rukom konačno ostvarivanje onoga što su prethodnici novog kadra ŠOU započeli. Bitno je istaknuti, nastavlja Zorec, da uredništvo Radio Študenta nije bilo obaviješteno o rezanju sredstava sve do drugog dana ove godine kada ih se pozvalo na sastanak gdje su, kako kaže, bili bačeni pred gotov čin. Na konferenciji za novinare također je govorila Ana Kandare, direktorica zavoda RŠ.

„Što se tiče uloge i doprinosa Radija Študent u društvu, cjelokupnoj medijskoj slici i izobražavanju mladih, tu je već dosta toga rečeno. Jako smo zahvalni na svoj podršci koju smo dobili zadnjih dana. Nažalost, sad smo stavljeni u situaciju da nekome moramo dokazati našu vrijednost, smisao našega postojanja, i ako hoćete – namjenu uporabe sredstava namijenjenih prije svega za studente. RŠ je, samo u 2020. godini, izbacio 5500 medijskih komada, a neki od njih bili su višestruko nagrađivani, sveukupno 4500 sati programa uživo, primio 80 novih, mladih suradnika koji su trenutno u procesu uvođenja u redakcije, okupio više od 240 aktivnih, honorarnih suradnika, k tome su mu je i odobreno čak 16 novih projekata za sufinanciranje, organiziralo se više od sto glazbenih i kulturnih događanja i stvorilo se preko 100 sati programskog video materijala. Istaknula bih da borba za Radio Študent nije borba za trenutne radnike, na koje sam izuzetno ponosna, već borba za priznavanje Radio Študenta kao medija od javnog interesa i da u skladu s tim dobije javni novac potreban kako bi nesmetano funkcionirao.“ – rekla je Kandare.

Desno orijentirani narativi i argumenti kojima barata ŠOU jasno se mogu uvidjeti i u ovoj mučnoj situaciji: “Radio Študent ne izvještava objektivno” i “kleveće organizaciju”, a jednako su bizarne i pozicije o “nedovoljnoj zastupljenosti studentskog programa” koje se ovih dana provlače kroz javni filter. Reakcija zgrožene javnosti primjerena je, a to se jasno vidi iz broja potpisa na peticiji, odnosno inicijativi za očuvanje Radio Študenta, koja broji više od 5000 potpisa institucija i pojedinaca. Riječi priznatog slovenskog novinara Jure Longyke trenutno su aktualne više nego ikad: “Radio Študent civilizacijski je doseg.”

Baš iz tog razloga smrt Radio Študenta značila bi ujedno i pad civilizacije.

(Tekst originalno objavljen na Radio Rojcu – http://radio.rojc.eu)