RANKA VUKASOVIĆ BOTICA O CRNOJ GORI KAO POMORSKOJ ZEMLJI

Written by on December 2, 2020

Ranka Vukasović Botica je naša Bokeljka, inžinjerka brodogradnje i stručna saradnica Fakulteta za strojarstvo i brodogradnju u Rijeci. Sa suprugom, takođe diplomiranim inženjerom brodogradnje Vedranom Boticom, godinama vodi jedan od najuspješnijih i najcjenjenijih projektnih biroa u ovom dijelu svijeta – kompaniju Mardesign u Rijeci, koja se može pohvaliti saradnjom sa mnogim uglednim imenima svjetske brodogradnje i industrije poput kompanija Rols Royce, Damen, STX France, Nordic Yards, STX Finland, Fincantieri, HDW, Blohm&Voss.

U razgovoru za prvo izdanje emisije Luštravanje MORA, inžinjerka brodogradnje Ranka Vukasović Botica govori o crnogorskom pomorstvu, načinima na koje koristimo more, ekološkim zahtjevima koji se nalaze pred kruzing industrijom i situaciji u ovom sektoru s obzirom na pandemiju korona virusa.

Razgovarala: Antonela Stjepčević

„Luštravanje MORA“ naziv je radijske emisije, čiju produkciju u okviru projekta „Lokalni mediji za aktivne zajednice: Istraživačke priče o moru“ partnerski realizuju Lokalni javni emiter Radio Tivat i internet radio Radio Bruškin. Tema prve emisije je „Uticaj pomorskog saobraćaja na stanje morskog ekosistema Boke Kotorske.“

  • Da li mislite da Crna Gora na pravi način koristi činjenicu da je pomorska i primorska zemlja?

Ono što bi mi u Boki rekli je da se uvijek može bolje. Činjenica je da Crna Gora ima veliki potencijal, što se tiče prirodnih resursa, a pogotovo mora i morske obale. U tom smislu su napravljeni neki pozitivni iskoraci pogotovo što se tiče područja turizma, posebno nautičkog jahting turizma. Ali, nisam sigurna da je napravljena dugoročna razvojna strategija pa se vrlo jednostavno može primjetiti da se nakon prvih ostvarenih pozitivnih rezultata, u dalji razvoj krenulo stihijski, i to sa isključivim ciljem ostvarivanja profita. Sve je to na uštrb drugih sudionika u društvu, posebno lokalnog stanovništva. Sa te strane ne vidim da Crna Gora ide u pravom smjeru.

Crna Gora ima jako puno donešenih dokumenata. Nažalost, ti dokumenti su samo slova na papiru, niko se toga ne drži. I tu nastaju drugi problemi, problemi kadroviranja, ko to sprovodi? Ljudi koji su pomorci, ljudi od mora, oni koji dobro poznaju more, niti donose niti sprovode tu strategiju. Vidi se da veliki uticaj ima politika, i na taj način isključeno je sve drugo. Isključeno je znanje, sposobnost, jedini je kriterijum stranačka pripadnost. To, naravno, ne bi smjelo biti tako.

  • Osim politike, presudan faktor je trenutni ekonomski interes. Mi imamo veliki broj institucija, direktorata, inspektorata koji se bave morem. Po Vašim saznanjima, koliko je taj sistem funkcionalan?

Prije dvije godine kad sam se pripremala za prezentaciju povodom događaja CESMA (godišnja skupština Evropske asocijacije udruženja pomorskih kapetana, kada se sastaju predstavnici 23 zemlje), tada sam se baš intenzivno bavila svim ovim problemima. Od prve spoznaje da se Crna Gora izjasnila kao ekološka država, i to ustavom, ona je stvarno nastojala da izglasa jako puno zakona, tako da ima zakone o lukama, ekologiji, zaštiti vazduha, zakon o jahtama, o zaštiti prirode, o ribarstvu. I to je sve u redu. To bi sve bilo u sklopu onoga što Evropska unija traži. Formirani su pregovarački timovi da bi se otvorilo poglavlje 27 (okoliš i klimatske promjene). Ali, onda sam iščitala stranice i stranice svih tih izvještaja i došla do zaključka: da sve to postoji deklarativno, ali nikada s krajnjim ciljem rješavanja problema.

Tada sam se bavila analizom kvaliteta morske vode, kolika se briga vodi o morskom ekosistemu i kakav vazduh udišemo. Obratila sam se nekim organizacijama, obratila sam se nadležnim institucijama u Podgorici, pa Luki Kotor. Imala sam nekoliko prioritetnih pitanja. Npr kako se rješava prihvat brodskog otpada, i, što je najveći problem, kolike su emisije štetnih gasova. Odnosno da li se I kako kontroliše korištenje MGO goriva sa smanjenim udjelom sulfida i nitrida, SOX, jedinjenja izuzetno štetnih po zdravlje. Postoji direktiva EU koja se odnosi na cijeli Jadran i na Bokokotorski zaliv kao njegov sastavni dio. Pitala sam na koji se način to kontroliše. To bi trebala lučka uprava imati u svojim knjigama upisano, međutim to niko ne radi.

Na toj prezentaciji sam imala čak i susret sa jednim od brodovlasnika koji se poprilično ljutio na mene što sam postavila takvo pitanje, jer to njima znači trošak. Ali se ne pitaju se oni koji to trebaju kontrolisati kako žive, što udišu?

  • U razgovoru sa inspektorom sigurnosti i bezbjednosti plovidbe, jedinim sertifikovanim za područje od Kotora do Budve, dobili smo informaciju da ove godine jeste bilo jako malo kruzera, ali da su oni izvršili kontrolu na osnovu tih dnevnika upotrebe goriva. On tvrdi da se ni brodarima ne isplati zbog drakonskih kazni, a i da zbog blizine akvatorija Hrvatske, odakle najčešće kruzeri i dolaze u naš zaliv, i zbog regulative EU, zapravo mi ne treba uopšte da se bojimo da će kruzeri korisititi tvrdu naftu ploveći kroz naše teritorijalne vode.

Ne mislim da je to baš tako. Što se tiče pregleda dokumenata, prva, ulazna luka je Bar. Za brodove koji pristaju u Kotor, kontrolu bi trebalo da vrše službe u Kotoru. Problemi su svugdje isti, razgovarala sam na tu temu sa nekim ekološkm udrugama iz Dubrovnika i ista stvar je. Svi su naklonjeni brodovlasnicima, niko se ne želi zamjeriti. Dubrovnik smatra da je kontrolu goriva obavio Kotor. Stoga, blizina Evropske Unije, ako ne postoje određene kazne, određeni propisi, ništra ne garantuje. Ako ne postoji određena kontrola, svak od njih će se pokušati prošvercat. Od ove godine, od 01.januara 2020., na snazi je regulative koja propisuje da masivni udioi sulfita u smjesi pogonskog goriva ne smije biti veći od 0,5% m/m. Moguće da se sada možda nešto promijenilo, znamo da je do sada kontrola bila nedostatna. A to su brodari svakako koristili.

U planiranju saobraćaja bi se mogla napraviti selekcija, pošto će ionako većina brodova ugrađivati uređaje poput skrabera, koji smanjuju sve te emisije, pa bi onda trebalo vidjeti koji tip brodova uplovljava.

Loša strana ove situacije korone je to što se zaustavio sav saobraćaj, time i kruzing. Dobra strana je da su brodari prinuđeni da smanje troškove. Stoga svi ti brodovlasnici jedan dio brodova na neki način moraju odstraniti iz svoje flote. Veliki broj je išao u rezalište. Primjerice u Turskoj, imate luku Alijaga u blizini Izmira. Čije su brodogradilište nazvali groblje kruzera. Recimo, Carnival grupacija je poslala 30 brodova na rezalište. Tu će se ukloniti ti problemi korištenja teškog goriva, a ići će se na nova rješenja, ekološki prihvatljiva, kao što je korištenje LNG-a, ili ugradnja skrabera. Ni to nije jeftin postupak, dosta toga se mora promjeniti na brodu, brod mora biti u doku, dugotrajan je postupak. Ali, kako se kaže- ono što se mora nije teško.

Iščitala sam i puno izvještaja baš po pitanju Poglavlja 27 gdje se Crna Gora izjasnila da nema dovoljno ni ekonomskih sredstava itd. To su stranice i stranice tih izvješataja. Došla sam do zaključka da se vrlo malo radilo na pomacima, na napretku. Crna Gora bi u svakom slučaju morala donijeti nekakve godišnje programe rada, neke strategijske planove počevši od luka- na koji način bi upravljala, na koji bi način zaštitila eko sistem. Ne postoje pravi ljudi na pravim mjestima.

Crna Gora ima dovoljno obrazovnih institucija, ima dovoljno kvalitetnih ljudi koji bi se mogli aktivirati. Meni je recimo žalosno to da većina pomoraca, kako nisu politički aktivni, najčešće ni na koji način nisu uključeni u planiranje pomorskog saobraćaja, te nemaju nikakav uticaj na svoju sudbinu. Nemaju uticaj ni na razvoj Crne Gore kao pomorske zemlje.

  • Kako vidite razvoj nautičkog turizma? Da li su Boki potrebne sve marine koje su izgrađene u posljednjem periodu?

Istina je da su sve te lučice napravile pozitivne ekonomske učinke. Napravile su izniman napredak u promociji, poboljšali su imidž zemlje, poboljšali su sliku u svijetu o našoj gostoljubivosti. Sigurno je došlo do povećanja proračunskih prihoda, povećala se devizna bilansa, zasposlilo se dosta ljdi. Ali, došlo je do zapostavljanja lokalnog stanovništva. Nije se napravila strategija oko pristupnih cesti. Imamo aerodrom, ali nije došlo do kvalitetnijeg razvoja aerodroma. Fokus je samo na nautičkom turizmu.

Dugoročno ste na gubitku, dugoročno dolazi do smjene stanovništva, povećanja troškova života, zapošljava se druga radna snaga. Crna Gora misli da pribavlja novac iz inozemstva, i da su to pozitivne investicije. Međutim, vi sada ovisite o tim vanjskim bankama ili investitorima. Nije dobro da je tolika količina turizma, da je Crna Gora oslonjena dop ove mjere na turizam. Istovremeno imate puno jahti, a malo mjesta za popravak tih jahti. Tu se zanemario onaj industrijski dio. Ima puno kvalitetne radne snage koja bi mogla odrađivati takve poslove, pa bi to moglo biti privlačno i u doba kao što je sada. Tu ima puno prostora za razvoj.

  • Kada biste dobili u zadatak da preduzmete korake u cilju bolje organizacije pomorske privrede u Crnoj Gori, prije svega korištenja ekosistema bokokotorskog zaliva, koji bi to bili prvi koraci?

Pa upravo sprovođenje regulativa koje su donešene. To je prvo, a to je i najjednostavnije. Tu nema ulaganja. Ako su donešeni svi ti silni zakoni, pročešljati ih, krenuti po donešenim normama i sprovoditi ih. U ovoj krizi, primjera radi, znam da ima puno ljudi koji su pomorci, obrazovani su, a doma su. Angažirajte ljude, svako će dat neki svoj prijedlog.

Druga stvar je strategija razvoja Luke Kotor. Kotor sada živi o kruzing turizma, živi pod te luke. Ali je potrebno planirati sve prateće sadržaje i pripadajuću infrastrukturu.

Treće, marine Porto Montenegro, Porto Novi, Luštica Bay, sve one lijepo izgledaju I doprinose destinaciji. Ali, pitanje je koliku korist od ovih objekata ima lokalno stanovništvo, koliko novca zahvaljujući ovim projektima završava u gradske blagajne. To je ključna stavka za razvoj grada. Ne može to marina, nautzičko naselje, biti grad sam za sebe, a da to i lokalnom stanovništvu ne donosi prosperitet i napredak.

Intervju sa Rankom Vukasović Botica, u okviru posljednjeg tekstualnog priloga uz prvo izdanje emisije Luštravanje MORA na temu „Uticaj pomorskog saobraćaja na stanje morskog ekosistema Boke Kotorske“ zakljujemo riječima specijaliste nautičkog turizma i menadžera u pomorstvu, novinara i publiciste Siniše Lukovića, upravo na fonu njenih poruka:

Po meni, ova zemlja uopšte nema svijest da je njen glavni glavni i osnovni resurs, MORE! U ovoj zemlji njenu vrijednost u njenom geopolitičkom i ekonomskom smislu daje činjenica da ona izlazi na more. More je njen glavni ekonomski i svaki drugi resurs, 90% turista u ovu zemlju dolazi radi mora, kupanja, plaža, posjeta primorskim gradovima. Da je sreće, ova zemlja bi imala mnogo veću proizvodnju u marikulturi nego što ima, imala bi mnogo veći izlov ribe nego što ga ima, jer i on mora biti održiv (u Crnoj Gori postoje još uvijek neiskorišteni resursi u tom smilsu) i da je sreće ova bi zemlja shvatila da se od pomorstva može živjeti vrlo dobro jer je primorski dio zemlje, pogotovo Boka Kotorska vjekovima živjela od pomorstva.

Pametne zemlje na moru mogu zaraditi monogo više za svoju egzistenciju nego bilo koja kontinentalna zemlja, ma koliko da je bogata sa prirodnim resursima (rude, minerali, nafta). Nažalost, te svijesti kod nas nema, mi more ne shvatamo ništa drugo nego kao medijum u kome će se neko okupat i skvasit onu rabotu.

Drugo izdanje Luštravanja MORA biće premijerno emitovano u nedjelju, 6.decembra, u 13.15 h. Tema je Privredni i sportski ribolov i krivolov u Boki Kotorskoj.

******

Projekat „Lokalni mediji za aktivne zajednice: Istraživačke priče o moru“  je podržan je kroz program „Podrška lokalnim medjima – priče iz prve ruke“ koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje – CGO, B film, SHARE fondacija, Institut za poslovnu i finansijsku pismenost. Program finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave Vlade Crne Gore.

Sadržaj emisija i pratećih tekstova je isključiva odgovornost Radio Tivta sa Radio Bruškinom, i ne mora nužno odražavati stavove EU, Ministarstva javne uprave ili CGO-a, B filma, SHARE fondacije i IPFP-a.

Naslovna fotografija: Siniša Luković, Boka News


Reader's opinions

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *



Continue reading

Current track

Title

Artist

Background